Zlatno doba srpske istorije – iz pera 23 stručnjaka

U organizaciji Srpskog udruženja „Ћирилица“ Trebinje, izdavačke kuće „Klio“ Beograd, Kulturnog centra Trebinje i SPKD „Prosvjeta“, u sali Skupštine grada večeras je promovisana knjiga „Srbi 1903-1914: Istorija ideja“.

Posvećena jednoj od najvećih epoha srpske istorije, vremenu kralja Petra Prvog Karađorđevića, koje je donijelo opšti preporod i izuzetna dostignuća u nauci, književnosti, umjetnosti i politici – knjiga, kako je rečeno, donosi multidisciplinarni prikaz tog vremena iz pera dvadeset troje vodećih stručnjaka različitih generacija i raznovrsnih naučnih interesovanja.

Priređivač izdanja, istoričar prof. dr Miloš Ković rekao je da je ovaj rijetko plodonosan period naše istorije u knjizi obrađen u dva dijela – kroz političke ideje koje se jaljaju u demokratizovanoj i „gotovo republikanskoj“ monarhiji, te kroz portrete najznačajnih ličnosti koji su obilježili „zlatno doba srpske nauke i kulture“.

„Tu je reč o Jovanu Cvijiću, Milutinu Milankoviću, Jovanu Skerliću, Mihajlu Pupinu, Nikoli Tesli, Branislavu Petronijaviću – dakle, ljudima na čijim temeljima i danas počiva srpska nauka. To je jedino doba kada je srpska nauka dala nešto svetskoj nauci. Imate taj fenomen da su dva Srbina /Tesla i Pupin/ među ključnim pokretačima i nosiocima druge industrijske revolucije u svetu“, ističe Ković za Radio Trebinje.

On je dodao da se ovaj period u cjelokupnom hodu srpske istorije po svojim izuzetnim dometima može porediti još samo sa srpskim 13 vijekom, vremenom „Sopoćana i Mileševe, Teodosija i Domentijana“.

„Zašto su to vrhunci naše kulture? Moj profesor Milorad Pavić verovao je da su to periodi sinteze sa velikim svetskim kulturama. I zaista su u periodu uoči Velikog rata Srbi pokušali da odbace te kolonijalne kulturne obrasce, kakve je Austrougarska već nametnula u BiH, da se isčupaju iz tog srednjoevropskog kulturnog kruga – i vežu za zapadnoevropski“, istakao je Ković, dodajući kao važnu napomenu da je to doba „zapadnjaka samo po kulturi“, dok je„srpska spoljna politika tada prije svega rusofilska“.

Glavni urednik izdavačke kuće „Klio“ Zoran Hamović istakao je da je knjiga po konceptu i sadržaju jedinstven poduhvat, te da našoj savremenosti može da posluži kao„odličan udžbenik sa materijalnim pokazateljima – kako se ide naprijed“.

„U trenucima kada imamo neku vrstu društvene konfuzije i lomova, uvek je potrebno da tragamo za određenim osloncima iz vlastite istorije, a ovo vreme nam pruža vrlo ozbiljno utočite i svedočanstvo o onome šta su ljudi posvećeni svojim idejama uspeli da postignu“, rekao je Hamović za Radio Trebinje.

Izvor: Radio Trebinje