Promovisana monografija o manastiru Kosijerevo

TREBINJE | U Trebinju je večeras promovisana monografija „Manastir Kosijerevo“, autora Čedomira Zena Popovića, magistra arheologije iz Bileće. Sa blagoslovom episkopa budimljansko-nikšićkog Joanikija, prvu monografiju o ovom manastiru, izdali su časopis Eparhije budimljansko-nikšićke „Sveviđe“ i manastir Kosijerevo.
Popović je pojasnio da je knjiga u početku bila zamišljena samo kao šira turistička razglednica, ali da je zahvaljujući obimnim arhivskim materijalima i podršci stručnih radnika iz cijele regije, prerasla u ozbiljnu monografsku publikaciju, koja na više od 260 strana osvjetljava istoriju ovog duhovnog saborišta – od prvih tragova manastirskih temelja iz sredine 14. vijeka sve do naše savremenosti.

„Istorija manastira kosijerevskog nije ni u kom slučaju istorija građevinskog i arhitektonskog objekta – to je istorija naroda Zavođa, Banjana, Rudina i drugih okolnih krajeva, istorija ovdašnjih porodica i plemena, koje su se oko manastira okupljale, tu se vjenčavali i krštavali, a odavde su i mnogi za istoriju važni dogovori kretali. Nema manastira u našim krajevima čija je sudbina tako povezana sa istorijskim događajima kao što je manastir Kosijerevo“, zaključio je autor podsjetivši da je manastir 1914. godine austrougarska vojska sravnila do temelja, da je 1933. obnovljen pod pokroviteljstvom kralja Aleksandra, da bi 1966. godine, zbog izgradnje hidoakumulacije Bileća, iz sela Kosijereva bio prenesen u Petroviće na Banjanima, u susjednoj Crnoj Gori, gdje je manastir započeo i danas živi „svoj treći život“.
On je istakao da je Kosijerevo samo jedno od svjedočanstava dugog kontinuiteta hrišćanstva u dolini Trebišnjice, istakavši da prvi tragovi hrišćanskog, u vidu ornamentnih krstova na čuvenom mozaiku Orfeja u Paniku, vode još u vrijeme rimskog paganstva, da bi u dolini rijeke kasnije bilo podignuto čak pet manastira, svih pet sa kultom Bogorodice – Dobrićevo, Kosijerevo, Tvrdoš, Duži i Zavala.

Istoričar Mirko Perović rekao je da je svojom dugom tradicijom manastir izuzetno značajan u duhovnom i istorijskom smislu za prostor istočne Hercegovine. On je naveo da je od srednjeg vijeka Kosijerevo bilo jedan od rijetkih centara kulture i pismenosti ovoga kraja, a da je u duhovnom smislu postalo posebno značajno od obnove 1933. godine, od kada se u manastiru čuva dio mošti Svetog apostola Luke.
„Malo se zna da je u manastiru Kosijerevo dugo vremena bilo i liječilište, u kojem su bolesni sa cijelog okolnog područja tražili lijeka i utjehe. Profesor Beogradskog univerziteta dr Niko Miljanić poslije Drugog svjetskog rata ovdje je osnovao bolnicu, koja je zaista imala vrsne ljekare i stručnjake, a tek svršeni diplomci medicine sa ovog univerziteta ovdje bi dolazili na praksu“, naveo je Perović.
O monografiji su govorili i otac Arsenije, iguman manastira Kosijerevo, te književnici Milutin Mićović i Radomir Uljarević. Organizatori promocije su Kulturni centar Trebinje i Zavičajno udruženje Crnogoraca u Hercegovini „Petar Petrović Njegoš“.
www.radiotrebinje.com

R.S.