Izložbom savremene ikone zaključen prvi dan simposiona (VIDEO)

U Muzeju Hercegovine večeras je, u okviru Trećeg godišnjeg skupa „Teologija u javnoj sferi“, otvorena izložba „Ikona u kontekstu 21. vijeka“ na kojoj je predstavljeno više od 50 ikona – studenata, diplomaca i profesora Visoke škole Akademije Srpske pravoslavne crkve za umjetnost i konzervaciju u Beogradu.

Otvarajući izložbu dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči Darko Đogo istakao je da su i savremeni autori ikona jednako bogotražitelji kao i njihovi srednjevjekovni prethodnici, te da svaka od ovih ikona nosi poruku da i u 21. vijeku ikona ima šta da kaže i da ostaje mjesto susreta Boga i čovjeka.

On je dodao da današnji ikonopisac, s druge strane, stoji pred svijetom koji je mnogo drugačiji od svijeta ikonopisca iz 14. vijeka.

„Za razliku od ikonopisca iz 14. vijeka kada je ikona bila prvorazredni događaj i čitav jedan svijet, današnji ikonopisac se bori sa svijetom koji je prezasićen vizuelnim sadržajima, bori se sa ikonoklazmom koji se danas najčešće ‘prodaje’ kao pretjerana ikonofilija, mora da se bori sa klasičnom negacijom ikone, da se bori sa ikonom privjeskom, ikonom svedenom da posluži nečemu drugom“, rekao je Đogo i dodao da zato današnji ikonopisac mora naći snagu da živi teologiju ikone.

Jedan od autora izložbe Biljana Jovanović, docent na Visokoj školi Srpske pravoslavne crkve /SPC/ za umetnosti i konzervaciju u Beogradu, naglasila je da savremeni ikonopisac podjednako crpi inspiraciju iz ranog hrišćanstva Srednjeg vijeka koliko i iz umjetnosti 20. i 21. vijeka, te da ta sinteza daje mogućnost ikoni da istovremeno živi i u crkvi i u svjetovnoj sferi.

Teologija i nauka

Izložbi ikona prethodila je sesija o temi „Teorija evolucije i teologije stvaranja: Između konflikta i harmonije“.

Govoreći o temi đakon Zdravko Jovanović istakao je da vjeronauka i biologija nisu uzajamno isključive već, naprotiv, da su veoma kompatibilne ukoliko postaje dobra volja da se međusobno upoznaju: da nauka otvori prostor za teološku perspektivu i, obratno, ukoliko teologija dopusti da se bolje upozna za rezultatima i otkrićima savremene nauke.

„Čini mi se da se često stiče utisak da teologija i nauka nemaju zajedničku osnovu ili da neminovno protivrječe jedna drugoj, a moje mišljenje je da to nije nužnost, naprotiv, to je ideološki konstrukt koji mora biti prevaziđen jer to dugujemo savremenoj generaciji, rekao je Jovanović.

Akademizam i duhovnost

Od akademskih teologa očekuje se apsolutna posvećenost i profesionalizam, istančanosti i preciznost, jer njihove greške mogu biti kobne, rekao je danas na prvoj sesiji simpoziona „Teologija u javnoj sferi“, na temu „Akademska teologija: problem određenja i njenog mjesta u crkvi“, episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije.

Govoreći o mogućem sukobu akademizma i duhovnosti, vladika Grigorije je rekao da nema ništa tužnije ukoliko je to istinito, pogotovo ako je riječ o ljudima u crkvi.

„I jedni i drugi treba da imaju istu tačku oslonca, a to je smireno traženje istine. Ako postoji takav sukob, tu zasigurno jedna ili druga strana nema nikakvu šansu da ne zaluta ili da se ne nađe na stranputici“, istakao je vladika Grigorije.

Na pitanje da li mogu akademski teolozi dobiti značajnu ulogu u donošenju važnih odluka u crkvi, vladika Grigorije je rekao da mogu, ali da je problematično i što vidi kao devijaciju postojanje permanentnog pokušaja monopola nad teologijom, nad duhovnošću, a samim tim i nad crkvom, iz čega, kako je istakao proizilazi tendencija monopola nad ljudima i njihovim dušama.

Profesor Vladan Perišić rekao je da akademska teologija nikada nije dovoljno crkvena za ljude u crkvi i da nikada nije dovoljno akademska za ljude na univerzitetu.

Akademik profesor Vladimir Premec rekao je da se ne može poreći sukob između intelektualizma i duhovnosti, ali da je on vještački.
RT (Izvor: Srna)