MOSTA NA MOŠTANICI

Sigurnih istorijskih podataka o dobu gradnje Mosta na Moštanici nema, ali mnogi naučnici smatraju da je djelo rimske mostogradnje, te da potiče još iz 3. vijeka.

Most je dio trase rimskog puta, koji je vodio od Epidaurusa preko Risna, Grahova Riječana i Nikšića za Skadar. Tokom vremena most je bio više puta rušen i popravljan.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, most se morao rušiti, kako bi se onemogućio prolaz Italijanima. Rekonsturkcija mosta je izvršena 1957. godine prema projektu Instituta za zaštitu spomenika kulture.

U okolini Mosta na moštanici i nađeni su vrijedni primjerci rimskog novca, a postoje i tragovi naselja sa jedva vidljivim temeljima pojedinih objekata.

Arhitektura mosta je tipično rimska. Most na moštanici je sagrađen od tesane sige pravilnog oblika. Kameni blokovi spajani su debljim slojem maltera, u kome su pronađeni tragovi istucane cigle i kostreti.

Most na moštanici ima 6 okana raspona oko 5,5 metara, a između njih su zasvođeni prozori (štedni otvori). Sjeverni stub ima četiri ornamentna bloka, dok je pri dnu najjužnijeg luka urezana kombinacija pravih linija. Iznad prosječenog jugoistočnog okna (raspona 2,3 m) mostovska konstrukcija savija se u vidu lule pa postoji predanje da su ga Turci zbog ove laktaste krivine zvali „Lula ćuprija“.

Most je i danas u funkciji.