Svečanom akademijom pod nazivom „Spomen Principu“ i istorijskom postavkom o Prvom svjetskom ratu „Slavna epopeja – Solun“ – večeras je završen dio programa „Dučićevih večeri poezije“ posvećen stogodišnjici početka Prvog svjetskog rata.

hor lola
Hor “Lola” Beograd

TREBINJE | U Domu kulture večeras je održan centralni program ovogodišnjih „Dučićevih večeri poezije“ – svečana akademija pod nazivom „Spomen Principu“, posvećena stogodišnjici Sarajevskog atentata i početka Prvog svjetskog rata.

glumci
Glumci Narodnog pozorišta Beograd Nebojša Dugalić, Biljana Đurović i Nebojša Kundačina

Kolaž stihova, proznih i istoriografskih zapisa o Gavrilu Principu i mladobosancima, po scenariju Dragana Hamovića, kazivali su glumci Narodnog pozorišta Beograd Nebojša Dugalić, Biljana Đurović i Nebojša Kundačina, uz pratnju beogradskog hora „Lola“, pod upravom Milovana Pančića.

Svoje stihove posvećene vidovdanskom atentatu kazivali su pjesnici Rajko Petrov Nogo, Đorđo Sladoje, Vladimir Jagličić i Dragan Hamović.

SLAVNA EPOPEJA

izlozba
Izložba

Uoči svečane akademije, u Muzeju Hercegovine otvorena je istorijska izložba o Prvom svjetskom ratu pod nazivom  „Slavna epopeja –Solun“, autora Milice Radojičić, kustosa-savjetnika Muzeja Republike Srpske u Banjaluci.

Prema riječima Zorana Mijanovića, višeg kustosa za istoriju u Muzeju Hercegovine – postavka na 38 panela, sa fotografijama i pratećim tekstovima, obrađuju cijeli period Velikog rata – od Sarajevskog atentata, preko prvih pobjeda i albanske golgote srpske vojske, do Solunskog fronta i konačne pobjede Srbije i saveznika.

 „Ako znamo da je u Prvom svjetskom ratu stradalo 55 odsto muškog stanovništva Srbije od 17 do 60 godina ili brojem milion i 300 hiljada ljudi – jasno je zašto izložba nosi ovo ime i koja je veličina te epopeje. Nju je u tim razmjerama preživio samo jedan narod, ona jeste bila slavna, ali za nas i veoma tragična“, rekao je Mijanović.

Izložbu je otvorio gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević. Zapitavši se kako je moguće „da je najkulturniji evropski narod, koji je dao velike naučnike, umjetnike i svjetske humanističke lidere, došao u situaciju da u Trebinju istovremeno podiže – i vješala, i platane“, Vučurević je rekao da će „natrajniji spomenik svim našim žrtvama i palim junacima biti ako kao narod izgradimo i sačuvamo poseban odnos prema tim događajima“.

Otvaranje izlozbe Vucurevic
Vucurevic otvaranje izlozbe

„Uvjeren sam da danas, kad se javljaju kojekakve zlonamjerne revizije istorije, imamo i mnogo razloga i dovoljno političkog kapaciteta – da insistiramo na istini, istovremeno, gradeći  aktivnu politiku mira i saradnje na svim narodima u svijetu, pogotovu sa našim susjedima“, istakao je Vučurević.

Vješanje Trebinjaca
Vješanje Trebinjaca

Posebnu pažnju posjetilaca izložbe izazvao je panel sa fotografijama zlodjela austrougarske vojske u Trebinju.

Preuzeto sa www.radiotrebinje.com