Počeo treći simposion: Teologija i nauka zajedno traže odgovor

teologija

TREBINJE │ Prvom sesijom na temu „Akademska teologija – problem određenja i njenog mjesta u Crkvi“, u pozorišnoj sali Kulturnog centra počeo je simposion „Teologija u javnoj sferi“, u organizaciji Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske.

Godišnji naučni skup koji se bavi odnosom teološke misli i aktuelnih pitanja politike, ekonomije, nauke, kulture i umjetnosti i u svom trećem izdanju u Trebinju do 6. februara okupiće više od dvadeset učesnika – naučnih radnika bogoslovske i akademske zajednice, uz stotinjak gostiju iz regiona i svijeta.

Domaćin skupa, episkop zahumsko hercegovački i primorski Grigorije, istakao je da je značaj simposiona u dijalogu ljudi različitih iskustava, akademskih biografija, profesija, ali i nacija i religijskih pripadnosti.

„Svaki susret dva čovjek je značajan, akamoli susret stotinu ljudi. Ono što je najvažnije i što nam je posebna radost – to je što se ovaj susret događa na našem Trebinju. Na sesijama će biti otvorene veoma važne teme, ali mislim da manje značajno neće biti i ono što se bude događalo između sesija – u susretima i razgovorima učesnika i gostiju skupa“, rekao je vladika Grigorije.

Govoreći na otvaranju trećeg simposiona u Trebinju, ministar nauke i tehnologije RS Jasmin Komić istakao je da su pitanja uloge teologije u savremenom svijetu od izuzetnog značaja u vremenu „poljuljane etičke i moralne vertikale“, kada nam čovječanstvo izgleda „kao brod kojem se pokvario navigacioni uređaj pa besciljno tumara uzburkanim morem“.

teologija2

„Danas živimo u eri konzumerizma u kojoj, parafraziraću Oskara Vajlda sa kraja 19 vijeka, ljudi znaju cijenu svemu, a vrijednost ničemu. Ljudski rod je doveo planetu pred rub i mora pronaći način kako bi izliječio sebe“, rekao je Komić, dodajući da „čovjek bez duhovne komponente – i nije čovjek“, te da „sve više ljudi postavlja pitanje kakav je smisao posjedovanja stvari – ako nismo srećni“.

Direktor Republičkog sekretarijata za vjere u Vladi RS Dragan Davidović rekao je da sva do sada postavljena pitanja i ona buduća, koja će tek biti postavljena na trebinjskom simposionu, predstavljaju „pokušaj da se čovek domogne obale spasa i da kroz različita promišljanja dođe do potrebnih odgovora“.

„I ovaj skup je takav novi pokušaj i crkve i nas, koji smo u crkvi laici, da se izađe iz nekih starih okvira i da novim kvalitetom pokažemo koliko i šta možemo u ovome svijetu“, istakao je Davidović.

Svakog dana simposiona planirane su po dvije sesije, a u uvodnoj na temu „Akademska teologija – problem određenja i njenog mjesta u Crkvi“ govorili su akademik Vladimir Premec, episkop Grigorije i profesor Vladan Perišić, a moderator je bio Marko Vilotić.

Na drugoj današnjoj sesiji „Teorija evolucije i teologija stvaranja: između konflikta i harmonije“, od 16.30 govoriće prof. dr Aleksej Tarasjev, đakon doc. dr Zdravko Jovanović, dok je moderator Andrej Jeftić.

U pratećem programu simposiona u 19 časova u Muzeju Hercegovine biće otvorena izložba „Savremena ikona“.

Radio Trebinje