NAUČNI SKUP „MEMENTO JEVTO DEDIJER“ ODRŽAN U KULTURNOM CENTRU TREBINJE

Profesor emeritus dr Stevan Stanković i prof. dr Milovan Pecelj danas su u pozorišnoj sali Kulturnog centra Trebinje, u dva veoma interesantna i nadahnuta predavanja, sa puno poštovanja govorili o životu i djelu najznamenitijeg hercegovačkog istraživača -Jevta Dedijera.

 Profesor Stanković, kao najveći poznavalac Dedijerovog naučnog opusa i života, u svom izlaganju na temu „Učitelj i učenik – Jovan Cvijić i Jevto Dedijer“  je, između ostalog rekao:  „Da nije Cvijića, ne bi bilo ni Dedijera, a da nije Pecelja, malo toga bismo znali o Dedijeru. Jedna poslovica kaže: Genije pokazuje put, talenat njime korača – a Cvijić je trasirao put Dedijeru“.

 Mnogo do sada nepoznatih i veoma interesantnih podataka iz života Jevta Dedijera moglo se čuti na predavanju na temu  „ Dedijerov životni put od pastira do naučnika“  koje je održao prof. Pecelj.

„Dedijer je reprezentativni izdanak srpske partrijarhalne kulture. Po Cvijićevim rečima, to je najpošteniji čovek kojeg je on u životu sreo. Perom je učinio da se Hercegovina pamti više nego što bi se pamtila bez njegovog pisanja o starom zavičaju. Pišući o Dedijeru, on me je učinio boljim čovekom“, istakao je Pecelj.

 Cvijić je Dedijera upoznao kao dvanaestogodišnjeg pastira, prepoznao je nesvakidašnji um i bistrinu i pomogao mu u daljem školovanju. Zahvaljujući velikom trudu i zalaganju, postao je prvi Cvijićev saradnik i docent.

 Profesor Pecelj je podsjetio da je Dedijer bio pokretač i prvi urednik uglednog časopisa „Pregled“, a jedno vrijeme je uređivao i časopis „Srpska riječ“.

 Jevto Dedijer je prvi čovjek koji je po nalogu Nikole Pašića napravio kartu južnoslovenskih naroda, za koju je recenziju napisao Jovan Cvijić.

 Pecelj je sakupljajući građu o Dedijeru, o kome je do sada objavio tri knjige, naišao na 44 pisma koja je Jevto uputio Jovanu Cvijiću i koja danas imaju nemjerljivu vrijednost imajući u vidu da je većina Dedijerovog opusa u ratnom vihoru spaljena i uništena.

„Dedijer je napisao najbolju studiju o jednoj zemlji. U njoj smo svi popisani imenom, prezimenom i poreklom. Ona je živa i danas kao i pre 110 godina. I ako se svi izgubimo, u njoj ćemo se naći, jer kako je pjesnik Nogo rekao: „On nam je kuću sačuvao“, zaključio je Pecelj.

 Naučni skup koji je u njegovu čast, pod imenom„Memento Jevto Dedijer“, održan u Kulturnom centru Trebinje je način da se bar malo odužimo ovom čestitom Hercegovcu.