Hrišćanski ideal jednakosti i solidarnosti mora ostati stub etike u crkvenim zajednicama, ali nije moguć u ekonomiji, koja kao preduslov funkcionisanja i razvoja zahtjeva nejednakost, jedan je od zaključaka posljednje sesije „Ekonomija i moral“ na Trećem godišnjem skupu „Teologija u javnoj sferi“, u organizaciji Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske.

Prof. dr Danica Popović smatra da je nejednakost imenantna ljudskoj prirodi, kao potreba da se bude bolji, drugačiji i uspješniji od drugih, te da „niko ne juri za bogatstvom da bi ga poslije podijelio siromasima“.

„Ekonomija to mora da dozvoli, ako to pokaša da spreči – ljudi će potražiti neku drugu sredinu. Zato Novak Đoković nije državljanin Srbije nego Monaka. Zadatak i Srbije i Srpske je da naprave takve zakone i institucije koji bi dozvolili da svi mi možemo biti sutra dvadeset puta bogatiji nego danas“, ističe Popovićeva.

Ona kaže da čovjek može biti bogat a ujedno i visoko moralan. „Recimo, Bil Gejts je najbogatiji čovjek na svijetu a veliki je donator za djecu Afrike“.

Iako prihvata realnost društvene nejednakosti, crkva uvijek mora ostati zajednica solidarnosti bogatih sa siromašnima, istakao je na sesiji doc. dr Vladislav Topalović.

S druge strane, Topalović odbacije kao predrasudu svako povezivanje pravoslavne etike sa nerazvijenošću pravoslavnih zemalja, jer su, kako je istakao, „uzroci ekonomskog siromaštva ovih društava mnogo kompleksniji, a prije svega su uslovljeni geografskim okolnostima i nemaju veze sa religijskom etikom“.

Prof. dr Danijel Cvjetićanin naglasio je da ideje i etiku liberalizma treba razlikovati od neoliberalnih mantri, koje nam se serviraju iz Brisela i Vašingtona, jer one prije svega promovišu kolonijalno pravo jačega, a ne zdravu kompeticiju.

On je izrazio i strahovanje „da bi Vol Strit vođen ekonomskih interesima bio spreman da izazove i treći svjetski rat“, kako bi potvrdio svoje kolonijalno pravo dominacije nad siromašnijim dijelom svijeta.

Vladika Grigorije: Jedino je Amerika zemlja slobode

Zatvarajući ovogodišnji skup „Teologija u javnoj sferi“ episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije iznio je i svoje razmišljanje o Americi, za koje je rekao da će vjerovatno zbuniti i iznenaditi prisutne, ali da ga uprkos rizicima kao hrabar čovjek neće prećutati.

On je naveo da su se na sesijama često čula promišljanja koja su podsticala naš strah od Amerikanaca“, ali da mu je lično ostalo nejasno – zašto, ako je tako, svi vole da žive u Americi.

„Još uvijek jedino u Americi ima slobode, možeš da ideš gdje hoćeš, da radiš šta hoćeš, možeš da budeš dobar i loš, a ono što je najvažnije – možeš da napreduješ ako si pametan“, rekao je vladika Grigorije.

On je istakao da je upravo najveća tuga što kod nas mladi ljudi nemaju prostora da afirmišu i razviju svoje talente, a što nije samo pitanje ekonomije, već je povezano i sa teologijom i porukama Svetog pisma – da je poslanje i obaveza čovjekova da umnožava Božije darove.

„Bojim se da je vrlo opasno vrijeme i prostor u kojem nije dozvoljeno umnožavati talente. Zato sam ja na toj strani iako sam svjestan svih ovdje pominjanih nedostataka“, istakao je vladika Grigorije.

Zahvaljujući svim učesnicima i posjetiocima skupa, koji su svojim dijalogom, stavovima i razmišljanjima o aktuelnim temama doprinijeli da simpozijum bude uspješan, on je izrazio zadovoljstvo što je u prethodna tri dana Kulturni centar posjetilo više od 2.500 gostiju.

„Ovo naše okupljanje je bilo u svrhu obrazovanja i proširivanja našeg znanja i svijesti o vremenu i svijetu u kome živimo i sa jedinim ciljem – da naši umovi, srca i naše biće bude bogatije, a samim tim i prostranije za dobro, za drugoga i za nas same“, rekao je episkop zahumsko hercegovački i primorski.
R.S.