Gnosticizam u djelima književnih velikana

U Narodnoj biblioteci večeras je promovisana knjiga „Gnostički mit i mit o gnosticizmu“ autora doc. dr Darka Đoga, rektora Bogoslovskog fakulteta u Foči.

Kako je rečeno, autor se u knjizi bavi fenomenom ovog antičkog religijsko-filosofskog pokreta, na dva plana – istorijskim gnosticizmom iz doba ranog hrišćanstva, te mitom o gnosticizmu kao savremenom pokušaju oživljavanja ovog od crkve odbačenog antičkog učenja kod novovjekovnih mislilaca, književnika i filozofa.

Đogo ističe da gnosticizam i danas živi u savremenim reinterpretacijama, te da se u određenim filozofsko-literarnim krugovima formiralo mišljenje o gnosticizmu „kao nekakvoj poželjnoj a neshvaćenoj alternativi zvaničnom hrišćanstvu“.

„Iako se gnosticizam posmatra kao nešto što je napušteno u istoriji, zapravo su te ideje aktuelne su i danas i one su se utkale u velike književnosti. Iz srpske književnosti ja sam posvetio pažnju Dobrici Ćosiću, Ivi Andriću i Borislavu Pekiću za koje je vidljivo ne samo književno očijukanje sa gnosticizmom, nego i jedan dublji sloj koji sam pokušao da odgonetnem“, rekao je Đogo.

Docent dr Vladislav Topalović, profesor na Bogoslovskom fakultetu u Foči, istakao je da je Đogo u djelima Umberta Eka i trojice velikana srpske književnosti otkrio i rasvijetlio svojevrnu fasciniranost antičkim gnosticizmom.

„Ono što je poruka knjige je da su obično ti novovjekovni mislioci imali često pogrešnu predstavu o osnovnim porukama gnostičkog mita: gnostički mit nije ni izbliza toliko prihvatljiv u jednom pluralističkom društvu današnjice, zato što je to ipak mračan pogled na svijet i ne može biti alternativa onom hrišćanskom institucionalnom učenju“, istakao je Topalović.

Promocija je priređena u pratećem programu trećeg godišnjeg skupa „Teologija u javnoj sferi“, u organizaciji Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske.
R.S.