Ćirilićni natpisi istočne Hercegovine

U organizaciji Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta” iz Trebinja večeras je u prostorijama Gradske biblioteke održano predavanje na temu “Ćirilični natpisi istočne Hercegovine- krstonosna Hercegovina“ istoričara Gorana Komara.
Po­red pre­da­va­nja ve­li­ko in­te­re­so­va­nje iza­zva­la i film­ska pre­zen­ta­ci­ja sva­kog steć­ka, go­mi­le, cr­kve i spo­me­ni­ka ko­ji je Ko­mar sa svo­jom eki­pom ob­i­šao u Is­toč­noj Her­ce­go­vi­ni, Ba­nja­ni­ma, Go­li­ji, Bo­ki i Ju­žnoj Dal­ma­ci­ji.
Novica Telebak predsjednik trebinjske “Prosvjete” naglasio je da je Ko­mar du­bo­ko za­vi­rio ne sa­mo u sred­nje­vje­kov­ni svi­jet her­ce­go­vač­kog za­vi­ča­ja, ne­go i u sred­nje­vje­kov­na pod­ne­blja evrop­skih pro­sto­ra.
“Riječ je o itekako značajnom sa­gle­da­va­nju pre­lom­nih isto­rij­skih do­ga­đa­ja kroz ći­ri­lič­ne nat­pi­se i pi­smo ko­je je pre­sud­no uti­ca­lo ne sa­mo na srp­sku već i na evrop­sku isto­ri­ju i ci­vi­li­za­ci­ju”, rekao je Telebak.

Autor pu­bli­ka­ci­je Go­ran Ko­mar naglasio je da su is­tra­ži­va­nje o steć­ku na­sta­la na pro­sto­ru is­toč­ne Her­ce­go­vi­ne još pri­je 10 go­di­na, te da je sa svo­jim sa­rad­ni­ci­ma imao vi­še 100 eskur­zi­ja i po­sje­ta pra­vo­slav­nim cr­kva­ma, cr­kvi­šti­ma i cr­kvi­na­ma.
“Na po­čet­ku re­a­li­za­ci­je pro­jek­ta, vje­ro­vao sam da ću se u ovom is­tra­ži­va­nju ba­vi­ti sa­mo neo­bja­vlje­nim nat­pi­si­ma is­toč­ne Her­ce­go­vi­ne, ali su­o­ča­va­nje sa od­re­đe­nim spo­me­ni­ci­ma ko­ji su de­se­ti­na­ma pu­ta ob­ja­vlje­ni u na­uč­noj li­te­ra­tu­ri, vo­dio je ne­mi­nov­nom obi­la­že­nju svih ne­kro­po­la i spo­me­ni­ka ko­ji ču­va­ju ob­ja­vlje­ne nat­pi­se. Pr­vi mo­ji su­sre­ti sa sta­rim nat­pi­si­ma Her­ce­go­vi­ne uvje­ri­la su me da je neo­p­hod­no po­mje­ri­ti se sa ni­voa sa­zna­nja ko­je je ći­ri­lič­na epi­gra­fi­ka iz­nje­dri­la do 1970. go­di­ne “, ka­zao je Ko­mar.
On je do­dao da kon­cen­tra­ci­ja ovog na­sle­đa le­ži upra­vo na pro­sto­ru sta­re Her­ce­go­vi­ne.
“Grob­ni­ci ne­kro­po­le do­pri­no­se raz­vo­ju sta­rog ći­ri­lič­nog pi­sma. Vje­ru­jem da je to je­dan od naj­ra­spro­stra­nje­ni­jih sim­bo­la pre­sta­vljen na steć­ci­ma is­toč­ne Her­ce­go­vi­ne, mač sa šti­tom, sim­bol Ko­so­va, ko­ji go­to­vo naj­če­šće le­ži na spo­me­ni­ci­ma po­lo­že­nim u pro­sto­ru is­toč­ne Her­ce­go­vi­ne. Pre­te­žni dio ovog na­sle­đa mo­ra se ve­za­ti za pe­ri­od po­sle Ko­so­va, jer su steć­ci svje­do­ci tra­ge­di­je. Sa­gra­đe­ni su za vječ­nost, za­to mo­ra­ju bi­ti ma­siv­ni da uz­dr­že hod vre­me­na i pro­pa­da­nja. Oni je­su znak iden­ti­te­ta, a ipak, iako je naj­gu­šće po­se­ja­nje nji­ho­vo u obla­sti­ma is­toč­ne Her­ce­go­vi­ne, na tra­gu isto­rij­skog ko­sov­skog pu­ta, oni pre­sta­vlja­ju ba­šti­nu svih bal­kan­skih za­to­če­ni­ka ko­sov­skog za­vje­ta i do­ga­đa­ja ta­man kao i nji­ho­vo ći­ri­lič­no pi­smo” is­ta­kao je Ko­mar.
Da su nekropole pravoslavnog porijekla i da su tu sahranjeni pravoslavci živo svjedoči najznačajnija nekropola Radimlja kod Stoca što je bratsveničko groblje plemićke porodice Miloradovića, visokog srpskog srednjovjekovnog pravoslavnog roda. “Posebno je značajna i nekropola kraj Vidoštaka, odnosno grobna ploča sa natpisom kaluđerice Marije iz 1231. godine apsolutno govori sve, a to je parohijalno groblje toga kraja, nastalo mnogo prije Miloradovića”, kaže Komar.

Izvor Radio Trebinje